Katalog znanja

ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

Prilikom pripreme studijskog programa, korištena je paradigma ishoda učenja (engl. Learning Outcomes) i obrazovnih ciljeva (engl. Educational Objectives), kako je predlaže Bolognska deklaracija. U tom smislu, korištene su preporuke za izradu kataloga znanja europske SOCRATES mreže, a zadovoljene su i akreditacijske ASIIN preporuke u okviru programa u području IT-a koji su više primjenjivi (more applied orientied) sa specijalizacijom u području računarstva (SSC 04, Type 2). Kod definiranja razine pojedinih ishoda učenja respektirani su također deskriptori razina (kako referentni unutar EHEA – Dublinski tako i oni dani kroz “Polazne osnove HKO”).

A) PREGLED OBRAZOVNIH CILJEVA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

Obrazovni ciljevi predstavljaju na određeni način “želje” obrazovne institucije ugrađene u obrazovni program. Oni sami po sebi malo govore poslodavcu o onome što će student po završetku studija znati, budući da je provjera zadovoljenja postavljenih obrazovnih ciljeva osigurana primjenom ishoda učenja. Ipak, ovakav pristup nije zbog toga neiskoristiv ili nepotreban budući da on na jednom mjestu u sažetoj i čitkoj formi daje zapravo stratešku profilaciju studija iz perspektive obrazovne ustanove. Obrazovni ciljevi ugrađeni su u kolegije Visokog učilišta, a dani su ovdje kako bi studenti i poslodavci dobili nešto širi i općenitiji uvid u temeljne postavke specijalističkog diplomskog stručnog studija. Obrazovni ciljevi su:

  1. Kod studenata izgraditi razumijevanje i sposobnost samostalne primjene aktualnih teorija, koncepata, metoda i praksi u području računarstva, s posebnim naglaskom na sposobnost samostalnog korištenja računalnih konkretnih alata, platformi i metodologija,
  2. Osigurati analitička znanja i pristup temeljen na matematici i teoretskim znanjima i spoznajama, potrebna za rješavanje problema u području primijenjenog računarstva koji su neobični, nepotpuno definirani i imaju oprečne zahtjeve,
  3. Razviti kritičko razmišljanje na temelju poznavanja najboljih metoda, rješenja i praksi u području primijenjenog računarstva,
  4. Izgraditi potpuno poznavanje područja; analize i dizajna softverskih rješenja, implementacije IT sustava, složenih računalnih mreža, računalne sigurnosti i multimedijskog računarstva (ovisno o usmjerenju),
  5. Osposobiti studente da kombiniraju znanja iz različitih područja kako bi se nosili sa kompleksnim i interdisciplinarnim problemima u području struke,
  6. Izgraditi razumijevanje međusobnog utjecaja (u smislu infrastrukture i šireg konteksta) izmeđuinformacijskih sustava i informacijske tehnologije te poslovnog odnosno socijalnog okruženja,
  7. Studentima dati znanja koje im neće samo osigurati poznavanje aktualnog stanja u području računarstva nego će im dati osnovu za inovativno promišljanje, praćenje novih dostignuća te razvoj inovativnih rješenja,
  8. Osigurati kod studenata potrebnu samostalnost i odgovornost te im usaditi važnost poštovanja i korištenja poslovnih i profesionalnih radnih standarda,
  9. Dati studentima znanja i sposobnosti za pripremanje i vođenje projekata te koordinaciju timova korištenjem priznatih metodologija i modela upravljanja resursima, budžetom i rizicima,
  10. Učiniti studente svjesnim potrebe i motiviranim za daljnjim učenjem i profesionalnim razvojem kako u području računarstva tako i u interdisciplinarnim područjima koja su vezana za potrebe njihovog radnog mjesta.

B) ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

Za razliku od obrazovnih ciljeva, ishodi učenja na razini programa povezani su direktno sa ishodima učenja na razini pojedinih kolegija i oni ne predstavljaju samo želje obrazovne institucije nego i provjereno znanje i obrazovna dostignuća ostvarena uspješnim završetkom programa. Studijski program i predmeti unutar predloženog studija imaju razrađene minimalne i željene ishode učenja. Minimalne ishode učenja imat će zadovoljene svaki student koji je uspio diplomirati. Željene ishode učenja ostvarit će odličan student. Pojedini željeni ishod učenja se od minimalnog razlikuje samo po razini sposobnosti koju je student dostigao, a ne po području znanja ili vještine koja se ishodom učenja definira.

Student koji diplomira s ocjenom koja nije izvrsna ostvariti će ishode učenja između minimalnih i željenih, pri čemu će u dodatku diplomi biti na razini svakog kolegija jasno prikazano u kojoj je mjeri student savladao pojedini ishod učenja. Na razini obrazovnog programa bit će prikazani samo minimalni ishodi učenja, dakle sposobnosti koje mora imati svaki stručni specijalist inženjer računarstva.

Po uspješnom završetku studija, student će moći (svaki student, neovisno o izboru usmjerenja kroz izborne predmete):

Opći:

  1. Vrednovati i analizirati složene i nedovoljno definirane probleme iz područja struke korištenjem koncepata informacijske teorije, primijenjene matematičke teorije te najboljih inženjerskih praksi,
  2. Predlagati inovativna rješenja u području primijenjenog računarstva kritičkom analizom i vrednovanjem aktualnih spoznaja, modela i rješenja iz područja struke, upotrebom “rješenja najboljih praksi” te poznatih i modificiranih problemskih scenarija,
  3. Primijeniti složene metode istraživanja i analize kako bi utvrdio detaljne korisničke ili organizacijske zahtjeve za informacijska rješenja ili sustave,
  4. Prepoznati, analizirati i razložiti probleme primjene, dorade i nove implementacije postojećih informacijskih sustava u širem poslovnom kontekstu te predložiti adekvatna rješenja,
  5. Upravljati odnosom s korisnicima i/ili članovima tima, prepoznajući moguće izvore nerazumijevanja i sukoba te proaktivno i učinkovito djelovati na njihovom suzbijanju,
  6. Osmišljati, pripremati i upravljati provedbom razvojnih projekata u području primijenjenog računarstva korištenjem priznatih metodologija, vodeći računa o dostupnim resursima, budžetu i rizicima,
  7. Prilikom planiranja, projektiranja i primjene informacijskih sustava biti svjestan poslovnih, organizacijskih i socioloških aspekata njihove primjene te utjecaja na okolinu (korisnika, organizaciju, društvo),
  8. Vrednovati poduzetničku ideju te predlagati adekvatne poslovne i organizacijske uvijete za njenu realizaciju,
  9. Upravljati proaktivno vlastitim stručnim i osobnim razvojem, te prikupljati nova znanja i vještine u različitim okruženjima i kontekstima (npr. kroz uspješne i neuspješne projekte, kroz stalno samostalno učenje i praćenje znanstvenih i tehnoloških dostignuća, dodatnim obrazovanjem…),
  10. Samostalno planirati i upravljati IT projektima unutar dostupnih resursa, preuzimajući odgovornost za osobne i timske zadatke u nepredvidljivim poslovnim uvjetima i okruženjima.
  11. Izvesti samostalno značajan završni projekt pri tome se vodeći postavljenim zahtjevima i standardima, primjenom modernih tehnologija, alata i metodologije.

Specijalistički, podatkovno usmjerenje:

  1. Kritički prosuđivati utjecaj disruptivnih tehnologija na poslovno okruženje, ocijeniti utjecaj različitih disruptivnih tehnologija unutar sektora u kojem su se pojavile i analizirati mogućnost nastanka nove disruptivne tehnologije,
  2. Odabrati adekvatne metode za rad s nedostajućim podacima i transformaciju podataka, preporučiti rješenja za probleme prepoznate prilikom pripreme podataka te odabrati adekvatno rješenje za određeni problem u procesu integracije, normalizacije i diskretizacije podataka,
  3. Samostalno kreirati programsko rješenje koje rješava dio podatkovnog problema,
  4. Ocijeniti utjecaj različitih vrsta sigurnosnih rizika i analizirati odredbe etičkog kodeksa koje štite pravo na privatnost te obrazložiti konceptualne teškoće u određivanju prava na privatnost,
  5. Ocijeniti utjecaj različitih vrsta redukcije značajki i primjeniti adekvatne osnovne metode redukcije značajki i uzorka te izabrati adekvatne algoritme strojnog i dubinskog učenja za rješavanje promatranog poslovnog problema,
  6. Izabrati, interpretirati i odrediti osnovne mjere centralne tendencije i disperzije u smislu primjenjivosti, interpretabilnosti i korisnosti te interpretirati osnovne aspekte korelacijske i regresijske analize,
  7. Prezentirati što je analiza socijalnih mreža i koji su ciljevi, preporučiti osnovne mjere mreža, centraliteta, prestiža i grupiranosti u mreži te rangirati osnovne funkcionalnosti softvera za analizu socijalnih mreža,
  8. Kritički analizirati prednosti i nedostatke analitike u oblaku, odabrati adekvatne usluge u oblaku te ih primijeniti za rješavanje konkretnog poslovnog problema,
  9. Analizirati značajke psihofizičkih, glasovnih, verbalnih i facijalnih ekspresija u kontekstu razvoja modela za automatizirano prepoznavanje afektivnih stanja u industrijama,
  10. Preispitati potencijale velikih skupova podataka i analitičke tehnike za analizu velikih skupova podataka te ocijeniti kvalitetu proizvoda koristeći znanje iz velikih skupova podataka,
  11. Vrednovati ulogu i prednosti vizualizacije podataka u odnosu na brojčani prikaz te izabrati adekvatne vrste alata za vizualizaciju i eksplorativnu analizu za dani problem,