Katalog znanja

Prilikom pripreme studijskog programa, korištena je paradigma ishoda učenja (engl. Learning Outcomes) i obrazovnih ciljeva (engl. Educational Objectives), kako je predlaže Bolognska deklaracija. U tom smislu, korištene su preporuke za izradu kataloga znanja europske SOCRATES mreže, a zadovoljene su i akreditacijske ASIIN preporuke u okviru programa u području IT-a koji su više primjenjivi (more applied orientied) sa specijalizacijom u području računarstva (SSC 04, Type 2). Kod definiranja razine pojedinih ishoda učenja respektirani su također deskriptori razina (kako referentni unutar EHEA – Dublinski tako i oni dani kroz “Polazne osnove HKO”).

A) Pregled obrazovnih ciljeva na razini studijskog programa

Obrazovni ciljevi predstavljaju na određeni način “želje” obrazovne institucije ugrađene u obrazovni program. Oni sami po sebi malo govore poslodavcu o onome što će student po završetku studija znati, budući da je provjera zadovoljenja postavljenih obrazovnih ciljeva osigurana primjenom ishoda učenja. Ipak, ovakav pristup nije zbog toga neiskoristiv ili nepotreban budući da on na jednom mjestu u sažetoj i čitkoj formi daje zapravo stratešku profilaciju studija iz perspektive obrazovne ustanove. Obrazovni ciljevi ugrađeni su u kolegije Visokog učilišta, a dani su ovdje kako bi studenti i poslodavci dobili nešto širi i općenitiji uvid u temeljne postavke specijalističkog diplomskog stručnog studija. Obrazovni ciljevi su:

  1. Kod studenata izgraditi razumijevanje i sposobnost samostalne primjene aktualnih teorija, koncepata, metoda i praksi u području računarstva, s posebnim naglaskom na sposobnost samostalnog korištenja računalnih konkretnih alata, platformi i metodologija,
  2. Osigurati analitička znanja i pristup temeljen na matematici i teoretskim znanjima i spoznajama, potrebna za rješavanje problema u području primijenjenog računarstva koji su neobični, nepotpuno definirani i imaju oprečne zahtjeve,
  3. Razviti kritičko razmišljanje na temelju poznavanja najboljih metoda, rješenja i praksi u području primijenjenog računarstva,
  4. Izgraditi potpuno poznavanje područja; analize i dizajna softverskih rješenja, implementacije IT sustava, složenih računalnih mreža, računalne sigurnosti i multimedijskog računarstva (ovisno o usmjerenju),
  5. Osposobiti studente da kombiniraju znanja iz različitih područja kako bi se nosili sa kompleksnim i interdisciplinarnim problemima u području struke,
  6. Izgraditi razumijevanje međusobnog utjecaja (u smislu infrastrukture i šireg konteksta) izmeđuinformacijskih sustava i informacijske tehnologije te poslovnog odnosno socijalnog okruženja,
  7. Studentima dati znanja koje im neće samo osigurati poznavanje aktualnog stanja u području računarstva nego će im dati osnovu za inovativno promišljanje, praćenje novih dostignuća te razvoj inovativnih rješenja,
  8. Osigurati kod studenata potrebnu samostalnost i odgovornost te im usaditi važnost poštovanja i korištenja poslovnih i profesionalnih radnih standarda,
  9. Dati studentima znanja i sposobnosti za pripremanje i vođenje projekata te koordinaciju timova korištenjem priznatih metodologija i modela upravljanja resursima, budžetom i rizicima,
  10. Učiniti studente svjesnim potrebe i motiviranim za daljnjim učenjem i profesionalnim razvojem kako u području računarstva tako i u interdisciplinarnim područjima koja su vezana za potrebe njihovog radnog mjesta.

B) Ishodi učenja na razini studijskog programa

Za razliku od obrazovnih ciljeva, ishodi učenja na razini programa povezani su direktno sa ishodima učenja na razini pojedinih kolegija i oni ne predstavljaju samo želje obrazovne institucije nego i provjereno znanje i obrazovna dostignuća ostvarena uspješnim završetkom programa. Studijski program i predmeti unutar predloženog studija imaju razrađene minimalne i željene ishode učenja. Minimalne ishode učenja imat će zadovoljene svaki student koji je uspio diplomirati. Željene ishode učenja ostvarit će odličan student. Pojedini željeni ishod učenja se od minimalnog razlikuje samo po razini sposobnosti koju je student dostigao, a ne po području znanja ili vještine koja se ishodom učenja definira.

Student koji diplomira s ocjenom koja nije izvrsna ostvariti će ishode učenja između minimalnih i željenih, pri čemu će u dodatku diplomi biti na razini svakog kolegija jasno prikazano u kojoj je mjeri student savladao pojedini ishod učenja. Na razini obrazovnog programa bit će prikazani samo minimalni ishodi učenja, dakle sposobnosti koje mora imati svaki stručni specijalist inženjer računarstva.

Po uspješnom završetku studija, student će moći (svaki student, neovisno o izboru usmjerenja kroz izborne predmete):

Opći:

  1. Vrednovati i analizirati složene i nedovoljno definirane probleme iz područja struke korištenjem koncepata informacijske teorije, primijenjene matematičke teorije te najboljih inženjerskih praksi,
  2. Predlagati inovativna rješenja u području primijenjenog računarstva kritičkom analizom i vrednovanjem aktualnih spoznaja, modela i rješenja iz područja struke, upotrebom “rješenja najboljih praksi” te poznatih i modificiranih problemskih scenarija,
  3. Primijeniti složene metode istraživanja i analize kako bi utvrdio detaljne korisničke ili organizacijske zahtjeve za informacijska rješenja ili sustave,
  4. Prepoznati, analizirati i razložiti probleme primjene, dorade i nove implementacije postojećih informacijskih sustava u širem poslovnom kontekstu te predložiti adekvatna rješenja,
  5. Upravljati odnosom s korisnicima i/ili članovima tima, prepoznajući moguće izvore nerazumijevanja i sukoba te proaktivno i učinkovito djelovati na njihovom suzbijanju,
  6. Osmišljati, pripremati i upravljati provedbom razvojnih projekata u području primijenjenog računarstva korištenjem priznatih metodologija, vodeći računa o dostupnim resursima, budžetu i rizicima,
  7. Prilikom planiranja, projektiranja i primjene informacijskih sustava biti svjestan poslovnih, organizacijskih i socioloških aspekata njihove primjene te utjecaja na okolinu (korisnika, organizaciju, društvo),
  8. Vrednovati poduzetničku ideju te predlagati adekvatne poslovne i organizacijske uvijete za njenu realizaciju,
  9. Upravljati proaktivno vlastitim stručnim i osobnim razvojem, te prikupljati nova znanja i vještine u različitim okruženjima i kontekstima (npr. kroz uspješne i neuspješne projekte, kroz stalno samostalno učenje i praćenje znanstvenih i tehnoloških dostignuća, dodatnim obrazovanjem…),
  10. Samostalno planirati i upravljati IT projektima unutar dostupnih resursa, preuzimajući odgovornost za osobne i timske zadatke u nepredvidljivim poslovnim uvjetima i okruženjima.
  11. Izvesti samostalno značajan završni projekt pri tome se vodeći postavljenim zahtjevima i standardima, primjenom modernih tehnologija, alata i metodologije.

Specijalistički, sistemsko usmjerenje:

  1. S. Analizirati poslovne zahtjeve i na temelju njih prepoznati suštinu ključnih problema te iste rješavati izgradnjom IT sustava baziranih na poznavanju softverskih i hardverskih sustava, modernih operacijskih sustava te računalnih mreža,
  2. S. Vrednovati moderne operacijske sustave i virtualizirana okruženja analiziranjem arhitekture, koncepata i karakteristika operacijskih sustava i poslovnih potreba,
  3. S. Organizirati i uspostaviti internu organizacijsku jedinicu za analizu sigurnosnih prijetnji i borbu protiv sigurnosnih ugroza unutar IT sustava i sustava elektroničkog poslovanja,
  4. S. Razumjeti i primijeniti metode računalne forenzike u cilju uspostave visoke razine računalne sigurnosti u poslovnom okruženju,
  5. S. Planirati, izgrađivati i održavati složene računalne mreže, uključivo one za davatelje mrežnih usluga bazirane na optičkim, žičnim ili bežičnim komunikacijskim medijima,
  6. S. Vrednovati dostupne komunikacijske protokole i konvergentne arhitekture te planirati i implementirati na njima bazirana napredna rješenja,
  7. S. Planirati i uspostavljati složena sistemska rješenja bazirana na redundantnim servisima, uključivo i klastersku infrastrukturu (engl. Cloud computing) rješenja,
  8. S. Planirati i uspostavljati IT rješenja i sustave koja osiguravaju kontinuitet poslovanja,
  9. S. Razumjeti koncepte rada geo informacijskih sustava te biti sposoban implementirati IT infrastrukturu koja podržava rad GIS sustava,
  10. S. Uspostaviti sustave zaštite dostupa ključnim resursima i infrastrukturi kroz sustave upravljanja identitetima te provjeru učinkovitosti postavljenih mjera zaštite.

Navedeni specijalistički skupovi ishoda učenja dostupni su kroz sve postojeće kolegije koji su razvijeni za pojedino usmjerenje. Kako je unutar studijskog programa predviđeno ukupno 10 kolegija vezanih uz specijalizaciju, nije moguće izabrati sve dostupne kolegije vezane uz pojedino usmjerenje budući da ih je više, pa nije moguće steći sve navedene ishode učenja nego samo one koji su pokriveni kolegijima koji će se pohađati.